Koliko puta ste sebi rekli:
„Od ponedeljka počinjem.“
Od ponedeljka ćete vežbati. Ustajaćete ranije. Sredićete finansije. Počećete da učite strani jezik. Konačno ćete završiti projekat koji mesecima stoji. Manje ćete vremena provoditi na telefonu, a više sa ljudima koji su vam važni.
Ponedeljak dođe. Prvih nekoliko dana sve funkcioniše savršeno. Puni ste energije, pravite planove i već zamišljate svoju novu, disciplinovanu verziju.
A onda se nešto dogodi.
Jednog dana preskočite novu naviku. Sutradan nemate vremena. Trećeg dana zaključite da je nedelja ionako propala i da je možda najbolje da ponovo počnete, od sledećeg ponedeljka.
Tako prolaze nedelje, meseci, ponekad i godine.
Problem najčešće nije u tome što ne znate šta treba da radite. Problem je što niste otkrili zbog čega uporno radite ono što vas udaljava od života koji želite.
Znanje nije isto što i promena
Danas skoro svi znamo šta je korisno.
Znamo da je važno kretati se, kvalitetno se hraniti, štedeti novac, postavljati granice, negovati odnose i ulagati u svoje znanje. Saveti su nam dostupni na svakom koraku.
Ipak, između znanja i rezultata postoji velika praznina.
Tu prazninu ne popunjava još jedna knjiga koju nećemo primeniti, novi planer ili motivacioni video koji će nas pokrenuti do večeri. Popunjavaju je odluka, svakodnevna akcija i spremnost da upoznamo sopstvene unutrašnje prepreke.
Za uspešan život nije presudno koliko korisnih pravila znamo, već koliko ih zaista živimo.
Možete znati sve o postavljanju ciljeva, ali ako svakog dana birate ono što je trenutno lakše, cilj će ostati samo lepo upakovana želja.
Samosabotaža uglavnom nije slučajna
Kada kažemo da neko sabotira samog sebe, obično zamišljamo osobu koja svesno uništava svoje šanse.
U stvarnosti je samosabotaža često veoma tiha.
Izgleda kao još pet minuta spavanja. Još jedna epizoda serije. Nepotreban odlazak do frižidera. Beskonačno pripremanje umesto početka. Čekanje da se steknu savršeni uslovi.
Ponekad izgleda čak i korisno.
Umesto da završite važan zadatak, vi sređujete fioke. Umesto da pošaljete poslovnu ponudu, još jednom doterujete font. Umesto da donesete odluku, prikupljate još informacija.
Zauzeti ste, ali ne napredujete.
Zašto to radimo?
Zato što jedan deo nas želi rezultat, dok se drugi plaši svega što taj rezultat može doneti.
Šta se krije iza odlaganja?
Odlaganje nije uvek posledica lenjosti. Nekada iza njega stoji strah.
Možda se plašite neuspeha.
Ako ne pokušate ozbiljno, uvek možete sebi reći da biste uspeli da ste se više potrudili. Tako čuvate iluziju o svojim sposobnostima.
Možda se plašite uspeha.
Uspeh može doneti veću odgovornost, više očekivanja, promenu odnosa sa bliskim ljudima ili izlazak iz poznatog okruženja.
Možda ne verujete da zaslužujete ono što želite.
Svesno želite više novca, ljubavi ili priznanja, ali duboko u sebi i dalje nosite zaključak da su takve stvari namenjene nekim drugim ljudima.
A možda cilj uopšte nije vaš.
Možda pokušavate da živite život koji bi obradovao roditelje, partnera ili okolinu, dok vas lično ne pokreće.
Teško je održati disciplinu za cilj koji ste pozajmili od drugih.
Ne čekajte da budete motivisani
Jedna od najvećih zabluda jeste da prvo moramo dobiti motivaciju, pa tek onda krenuti u akciju.
U stvarnosti se često događa suprotno.
Najpre se pokrenemo, zatim vidimo mali rezultat, a taj rezultat stvara novu motivaciju.
Zamislite da stojite pored hladnog automobila usred zime. Nećete čekati da se motor sam zagreje pa da ga pokrenete. Najpre morate okrenuti ključ.
Tako je i sa nama.
Ne morate želeti da vežbate da biste obuli patike. Ne morate biti inspirisani da biste napisali prvu rečenicu. Ne morate biti potpuno sigurni da biste obavili važan poziv.
Nekada je dovoljno da napravite prvi pokret.
Motivacija je divan gost, ali je prilično nepouzdana domaćica. Ne možete joj poveriti vođenje svog života.
Samodisciplina nije kažnjavanje
Mnogi ljudi disciplinu doživljavaju kao surovu kontrolu nad sobom.
Zamišljaju vojnički režim u kojem nema odmora, greške ni zadovoljstva. Zbog toga se ili potpuno pobune protiv pravila ili krenu previše ambiciozno i brzo odustanu.
Samodisciplina nije sposobnost da sebe maltretirate.
To je sposobnost da svoju energiju dovoljno dugo usmeravate ka onome što vam je važno.
Ona ne govori:
„Moraš jer nisi dovoljno dobar.“
Ona govori:
„Uradi ovo jer ti je tvoj budući život važniji od trenutne neprijatnosti.“
Disciplina je oblik poštovanja prema sebi.
Kada ispunite obećanje koje ste dali sebi, jačate poverenje u sopstvenu reč. Kada ga stalno kršite, šaljete sebi poruku da vaše odluke nisu ozbiljne.
Posle nekog vremena više ni sami sebi ne verujete kada kažete: „Ovog puta ću zaista uraditi.“
Zašto veliki planovi često brzo propadnu?
Kada odluče da se promene, ljudi često pokušavaju da promene sve odjednom.
Od sutra ustaju u pet, treniraju šest puta nedeljno, potpuno menjaju ishranu, čitaju jednu knjigu sedmično, meditiraju i uče novi jezik.
Takav plan lepo izgleda na papiru. U životu uglavnom traje kraće od jogurta otvorenog prošle nedelje.
Promena zahteva energiju. Ako odjednom otvorite deset novih frontova, vrlo brzo ćete se umoriti.
Zato počnite manjim korakom koji možete da ponavljate.
Ne morate vežbati sat vremena. Počnite sa deset minuta.
Ne morate odmah napisati celu prezentaciju. Napravite naslov i prve tri tačke.
Ne morate preko noći postati savršeno organizovani. Svake večeri odvojite pet minuta da odredite najvažniji zadatak za sutra.
Mali korak nije beznačajan ako vas vodi u dobrom pravcu.
Prestanite da pregovarate sa svakim raspoloženjem
Zamislite da svakog jutra pregovarate sa sobom da li treba da operete zube.
„Danas mi nije dan.“
„Možda bih mogao sutra da nadoknadim.“
„Nisam dovoljno motivisan.“
Zvuči smešno jer je ta navika odavno postala deo vašeg života. O njoj više ne odlučujete svakog jutra.
Cilj je da i druge korisne aktivnosti vremenom prestanu da budu predmet beskonačnih pregovora.
Odredite kada i gde nešto radite.
Ne: „Vežbaću više.“
Već: „Ponedeljkom, sredom i petkom šetaću trideset minuta posle posla.“
Ne: „Radiću na svom projektu kada uhvatim vreme.“
Već: „Svakog radnog dana od devet do pola deset radiću samo na projektu.“
Što je odluka preciznija, manje prostora ostaje za izgovore.
Šta da uradite kada prekinete niz?
Prekinućete ga.
Preskočićete trening. Potrošićete više nego što ste planirali. Izgubićete nekoliko sati na telefonu. Nećete uraditi zadatak.
Jedna greška nije problem.
Problem nastaje kada od jedne greške napravite identitet.
„Eto, opet nisam uspeo.“
„Ja nikada ne istrajem.“
„Nema svrhe da pokušavam.“
Takvim zaključcima jedan loš dan pretvarate u još jednu lošu godinu.
Umesto toga, analizirajte šta se dogodilo.
Da li je plan bio nerealan? Da li ste bili umorni? Da li niste predvideli prepreku? Da li vam je potrebna podrška? Šta ćete sledeći put uraditi drugačije?
Ne koristite grešku kao dokaz da ne možete. Koristite je kao informaciju koja će poboljšati strategiju.
Uspešni ljudi ne napreduju zato što nikada ne skrenu sa puta. Napreduju zato što se brže vrate.
Razvojni zadatak: otkrijte svoju skrivenu prepreku
Izaberite jedan cilj koji već neko vreme odlažete.
Zatim odgovorite na sledeća pitanja:
1. Šta tačno želim da ostvarim?
Nemojte pisati „želim da budem uspešniji“. Napišite konkretan rezultat.
2. Zašto mi je taj cilj važan?
Šta će se promeniti kada ga ostvarite?
3. Šta svakodnevno radim što me udaljava od cilja?
Budite iskreni. Ovde nema publike koju treba impresionirati.
4. Šta dobijam time što ostajem na starom?
Možda izbegavate odgovornost, rizik, kritiku ili mogućnost razočaranja.
5. Koji je najmanji korak koji mogu da ponavljam narednih sedam dana?
Neka bude dovoljno mali da nemate ozbiljan izgovor da ga preskočite.
6. Kako ću pratiti da li sam ga uradio?
Ono što se ne prati lako se pretvori u maglovitu nameru.
Na kraju donesite jednu odluku i odredite kada ćete je sprovesti.
Ne deset odluka. Jednu.
Promena počinje kada prestanete da čekate sebe
Možda već dugo čekate da postanete hrabriji, spremniji, organizovaniji ili disciplinovaniji.
Ali te osobine se ne pojavljuju pre akcije.
Hrabrost nastaje kada postupate uprkos strahu. Samopouzdanje raste kada vidite da možete da se oslonite na sebe. Disciplina se gradi svakim ispunjenim obećanjem.
Ne morate najpre postati druga osoba da biste promenili život.
Menjajući ono što svakodnevno radite, postepeno postajete druga osoba.
Na programu Ultrakoučing životne veštine ne bavimo se samo postavljanjem ciljeva. Otkrivamo unutrašnje i spoljašnje prepreke, razvijamo odlučnost, motivaciju, organizaciju i samodisciplinu, kako promena ne bi ostala samo dobra namera.
Jer vaš život ne menjaju odluke koje ste doneli u naletu inspiracije.
Menjaju ga odluke koje ste nastavili da sprovodite i onda kada je početno oduševljenje prošlo.